PRAVO NA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
Ostvarenje prava na rad kao osnovni preduvijet ostvarenju ljudskih prava
Posao neće naći Vas, Vi morate tražiti i naći posao!
Projekt Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije 'Ostvarenje prava na rad kao osnovni preduvijet ostvarenju ljudskih prava' sponzorirala je tvrtka Holcim Hrvatska.
Brošuru projekta možete preuzeti ovdje (.pdf, 660 kb) 
Prezentaciju projekta možete preuzeti ovdje (.pdf, 2 MB)
Materijale za sudionike (savjeti i primjeri vezano uz traženje zaposlenja i prijava na natječaje) možete preuzeti ovdje (.pdf,260 kb)
O PROJEKTU
Projekt Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije 'Ostvarenje prava na rad kao osnovni preduvijet ostvarenju ljudskih prava' obuhvaća niz radionica radionicu koje se bave pitanjima zapošljavanja mladih Romkinja i Roma u dobnoj skupini od 18 do 25 godina, na način da se mladim osobama omogući realan i činjenicama potkrepljen uvid u stvarno stanje vezano uz zapošljavanje u Hrvatskoj danas. Cilj je radionice pomoći mladima da pravodobno prepoznaju aktualnu situaciju na tržištu rada i tome prilagode svoja razmišljanja i stavove prema zapošljavanju, što je osobito značajno kada mladi traže svoje prvo zaposlenje.
Ključno pitanje za svakog odraslog pojedinca jest mogućnost ostvarenja prava na rad, te time ostvarenje osobnog dohotka, primanja. Potrebno je razlikovati ljudska prava kao generalnu kategoriju od individualnih materijalnih mogućnosti. Osobe koje ne raspolažu primanjima uvijek imaju teškoće u ostvarenju ljudskih prava, iz jednostavnog razloga što svojim radom ne doprinose društvu a društvo ne raspolaže dovoljnim sredstvima da plaća sve troškove pojedinca, bez obzira na političko uređenje neke države. Ljudska prava pripadaju u generalne kategorije, dakle riječ je o pravima koja bi trebala postojati i postoje ukoliko društvo može ista i ostvarivati. Ali ako je nešto i zajamčeno zakonom, to ne znači da je isto ujedno i ostvarivo u gospodarskom smislu. Potrebno je razlikovati teoriju od prakse. U tom smislu, uz pomoć Ureda za ljudska prava Republike Hrvatske, u sklopu ovih radionica organizirali smo izlaganje na tu temu od strane djelatnice Ureda.
U skladu sa svjetskom gospodarskom krizom koja je započela 2008. godine, Europska Unija provodi razne reforme socijalnog sustava iz jednostavnog razloga što države članice Europske Unije više ne raspolažu s dovoljno prihoda kako bi podmirivali rastuće socijalne izdatke. Ni Republika Hrvatska nije isključena iz ovakvih promjena. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju, te s obzirom da se svjetska gospodarska kriza nastavlja, mladim osobama bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu i vjeroispovjest predstoji razdoblje smanjenih mogućnosti zapošljavanja (gospodarska kriza) te smanjenih socijalnih prava (države nemaju potrebna sredstva).
Svjetska gospodarska kriza koju mnogi povezuju s trendovima globalizacije ima za posljedicu da većina radnih mjesta koja se uopće otvaraju, bivaju otvarana u zemljama istočne Azije. Istovremeno, značajno se smanjuje broj postojećih radnih mjesta u zemljama Europske Unije i Sjedinjenih Američkih Država. Situacija u Republici Hrvatskoj nije drugačija.
Stopa nezaposlenosti mladih osoba u Republici Hrvatskoj u 2009. godini bila je 25% (svaka četvrta mlada osoba nema zaposlenje). U nekim državama članicama Europske Unije, poput Grčke, Italije, Španjolske i Portugala situacija je još gora, stopa nezaposlenosti mladih osoba iznosi i do 40%.
Novinski članak iz Večernjeg lista od 13. srpnja 2011. govori da je približno 52.000 mladih osoba do 24 godine starosti, te skoro 100.000 osoba u dobnoj skupini do 29 godina bez zaposlenja u Republici Hrvatskoj. Po navodima Zavoda za zapošljavanje mladi se u prosjeku zadržavaju na zavodu 12 mjeseci, no mnogi se vraćaju jer je većina radnih mjesta privremena.
Primjerice, ove 2011. godine prvo zaposlenje je našlo 23.000 mladih osoba, no riječ je velikom većinom o kratkotrajnim, povremenim poslovima te je čest slučaj da se mlada osoba tijekom godine dana 2-3 puta zaposli i ponovno vrati na burzu rada.
Večernji list od 13. srpnja 2011. - stopa nezaposlenosti mladih osoba u 19 zemalja (uključivo SAD) te prosjek nezaposlenosti u Eurozoni. Među navedenim zemljama, po stanju nezaposlenosti mladih osoba jedina zemlja u kojoj je situacija lošija nego u Hrvatskoj je Španjolska. Po ovim aktualnim podacima, svaka treća mlada osoba do 24 godina u Republici Hrvatskoj je nezaposlena.
CILJ RADIONICA
Osnovni cilj radionica jest pomoći mladim Romkinjama i Romima da shvate stvarno stanje gospodarstva u kojem svi živimo, te da prepoznaju jedine smislene načine kako uopće doći do zapošljenja. Osobe koje očekuju da će posao njih naći vjerojatno nikada neće imati zaposlenje. Osobe koje vjeruju da će moći preživljavati na osnovu socijalnih usluga i prava, dakle na račun države će se morati suočiti sa činjenicom da će novaca iz tih izvora biti sve manje te da će uvjeti za ostvarenje socijalnih prava biti sve stroži.
Ove realnosti jednake su za sve građane bez obzira na nacionalnu pripadnost. Naravno, ove realnosti uvijek najteže pogađaju siromašne, nepismene ali i nerealne pojedince i skupine.
Činjenica je da je posla sve manje, nezaposlenih sve više te da pred mladim ljudima, nevezano uz njihovu nacionalnu pripadnost, predstoji razdoblje u kojem je jedini način pronalaska zapošljenja osobno zalaganje:
Posao neće naći Vas, Vi morate tražiti i naći posao!
U tom smislu, radionice će pružiti praktična iskustva:
- Kako i gdje tražiti posao
- Kako napisati životopis
- Kako razgovarati s potencijalnim poslodavcem
- Kako zadržati zaposlenje
- Kako napredovati na radnom mjestu
- Kako izbjeći dužnički odnos poradi nerealnog gospodarenja osobnim dohotkom
Ujedno, iz razloga što je najveća prepreka rješavanju bilo kojeg problema nerealno razumijevanje situacije, radionice će u pojednostavljenim crtama objasniti:
- Aktualne i buduće uvjete na tržištu rada, u svijetu i u Republici Hrvatskoj
- Razliku između državnog i privatnog sektora
- Činjenicu da većina država smanjuje broj zaposlenika te ne upošljava nove
- Činjenicu da se sve veći postotak radnih mjesta nalazi u privatnom sektoru
Brošuru projekta možete preuzeti ovdje (.pdf, 660 kb)
Prezentaciju projekta možete preuzeti ovdje (.pdf, 2 MB)
Materijale za sudionike (savjeti i primjeri vezano uz traženje zaposlenja i prijava na natječaje) možete preuzeti ovdje (.pdf,260 kb)
|
