Promocija prava nacionalnih manjina
Projekt Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije 'Promocija prava nacionalnih manjina' Grad Zagreb prepoznao je kao program/projekt od interesa za Grad Zagreb s područja promicanja ljudskih prava za 2009. godinu, te se financira iz sredstava proračuna Grada Zagreba.
NOVO! ZAVRŠENA JE PRVA FAZA IZVOĐENJA PROJEKTA U 2009. GODINI
U skladu s planiranim projektnim aktivnostima i osiguranim financijskim sredstvima za 2009. godinu, završena je prva faza projekta 'Promocija prava nacionalnih manjina' Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije - izrada i tiskanje materijala te postavljanje web stranica s informacijsko-edukacijskim sadržajima.
Kratak opis provedenih aktivnosti
Kako su sredstva odobrena za izvedbu ovog projekta značajno manja od zatraženih, izvedbu projekta koji je izvorno zamišljen s većim brojem aktivnosti u zajednici te opsežnim publiciranjem informacijsko edukacijskih materijala prilagodili smo raspoloživim sredstvima.
S Udrugom mladeži Roma Hrvatske surađivali smo na njihovom projektu s područja promicanja ljudskih prava 'Centar za informiranje, edukaciju i zajedničko djelovanje' u pripremi i korekturi materijala - tekstova, slika i crteža - za prve tri tematske cjeline navedenog projekta:
1. LJUDSKA PRAVA - što su ljudska prava, kako su se razvila, temeljni dokumenti;
2. UZORI - osobe modeli na području promoviranja ljudskih prava;
3. DEMOKRACIJA - društveno politički okvir osiguravanja zaštite i ostvarivanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, što je demokracija, kako se razvijala, osnovne vrijednosti, osnove teorije demokracije, tipovi demokracije, demokratska država, demokratsko društvo, budućnost demokracije.
Navedenim sadržajima osiguravamo korisnicima informiranje, osvještavanje, tumačenje i razvijanje
svijesti o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, ali i obavezama koja prate svaka prava, s ciljem poticanja i
razvoja tolerancije i individualne odgovornosti.
Također smo sudjelovali u tiskanju navedenih materijala u obliku edukacijske brošure 'Obrazovanje
za demokraciju', koja se u PDF obliku može preuzeti s naših web stranica.
Nadamo se daljnjoj podršci Grada Zagreba u provođenju ovog informativno-edukacijskog projekta s područja promicanja ljudskih prava, osobito prava manjina, s naglaskom na stanje i unapređenje stanja na području ljudskih prava romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Sve informacijsko-edukacijske sadržaje možete pregledavati na našim web stranicama, na kojima su linkovi na pojedine teme uvijek dostupni u krajnjem desnom izborniku.
Priručnik 'OBRAZOVANJE ZA DEMOKRACIJU' možete preuzeti ovdje (.pdf, 1MB) 
Promocija prava nacionalnih manjina - web sadržaji:
O PROJEKTU
Ljudskim pravima se smatraju „osnovna prava i slobode koja se tiču svih ljudi“. Primjeri prava i sloboda koja se danas smatraju za svakodnevna, uključuju civilna i politička prava, poput prava na život i slobodu, slobodu izražavanja, jednakost pred zakonom, te socijalna, ekonomska i kulturna prava, prava na rad, prava na obrazovanje, itd.
Povijest ljudskih prava seže do nekoliko tisuća godina u prošlost, te nalazi svoje izvore u religioznim, kulturnim, filozofskim i pravnim razvojima kroz cijelu zabilježenu povijest. Riječ je o različitim dokumentima i konceptima koja se mogu smatrati počecima i osnovama ljudskih prava. Velik broj današnjih interpretacija ljudskih prava i zakonskih odredbi na tu temu, ipak nalaze svoje temelje u modernije doba; primjerice Magna Carta iz 1215e je ostala zabilježena kao bitna za međunarodno pravo kao i ustavno pravo današnjice. Ipak, 18o stoljeće bilježi konkretnije definicije o ljudskim pravima, koji su proizašli iz preambula američke revolucije iz 1776e i francuske revolucije iz 1789e, te su uključene u američku deklaraciju nezavisnosti te francusku deklaraciju o pravima ljudi i građana. Događaji iz 18og stoljeća se u međunarodnom pravu smatraju temeljima današnjeg viđenja ljudskih prava. Tokom19og i 20og stoljeća, niz događaja je unaprijedio i u detalje razradio pitanja ljudskih prava, prvo u teoriji, te kasnije i u praksi. Primjerice i Ženevska konvencija, koja se postepeno razvijala od 1864e do 1949e, jest vezana uz ljudska prava. Podsjetimo se, Ženevska konvencija je nastala kroz napore Henry Durant-a, osnivača Međunarodnog crvenog križa. Oba svjetska rata u prvoj polovici 20og stoljeća, su kroz svoju brutalnost i ogromne gubitke ljudskih života, razaranja i patnje, doprinijeli daljnjim naporima ka detaljnijem definiranju te prihvaćanju ljudskih prava na međunarodnom nivou, u konačnici i kroz Ligu Naroda nakon 1. svjetskog rata, te Ujedinjenih Naroda nakon 2og svjetskog rata. U konačnici, 1948e je donesena univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, koja je neobavezna, i prihvaćena je od glavnog tijela Ujedinjenih Naroda.
Ljudska prava u svojoj primjeni su zapravo pitanje političkog sustava i civilizacijskog stupnja nekog društva, promatrano s aspekta zapadne civilizacije. Ljudska prava jesu deklarativno naznačena u mnogo zemalja svijeta, ali se njihova primjena ograničava, u praksi, na zemlje koje su se odlučile na demokratsko političko uređenje.
Današnja Europa, Sjedinjene Američke Države, Japan, Južna Koreja, Australija, Novi Zeland
te određeni daljnji broj demokracija jamče ljudska prava ne samo svojim građanima, već inzistiraju i da zemlje sa kojima surađuju, poštuju i primjenjuju ljudska prava. Naravno, puno toga je relativno, tako i primjena ljudskih prava u mnogim zemljama, čak i ako su ta prava deklarativno navedena u ustavu, nije uvijek zajamčeno.
U slučaju Republike Hrvatske su ljudska prava definirana ustavom i zakonodavstvom, te s obzirom da je RH krenula putem demokracije, međunarodna zajednica ne samo da očekuje da se ljudska prava primjenjuju već kroz razne metode promatranja i ocjenjuje dali se u nekoj zemlji primjenjuju ljudska prava, ili ne, te ako, kako se primjenjuju, dali su predmet manipulacija i slično.
Prava nacionalnih manjina su sastavni dio ljudskih prava, djelomično nadogradnja osnovnih ljudskih prava, a smisao prava nacionalnih manjina leži u povijesnim presedanima, koji se kroz povijest ponavljaju, te je konsenzus među demokratskim zemljama, da se prava nacionalnih manjina promatraju i ocjenjuju s posebnom pažnjom.
Razumijevanje ljudskih prava
Generalna ljudska prava se podrazumijevaju, međutim mnoge definicije ljudskih prava u svojoj nadogradnji, ovise i o samim građanima. Primjerice, svaka osoba ima pravo na rad, međutim svijet je konkurentno okruženje u kojim mnogim osobama nedostaje znanje, spremnost i kvalifikacija za radom, te kao takvima, realnost tržišta radne snage, smanjuje mogućnosti da svoje pravo na rad i ostvare.
Sama ljudska prava dakle, ne podrazumijevaju i automatsko ostvarenje istih prava u praksi.
Međutim, određene kategorije unutar definicije ljudskih prava se moraju poštivati, riječ je iznad svega o pravima na život, na slobodu, slobodu izražavanja, slobodu političkog mišljenja i djelovanja (sve dok isto nije u sukobu sa drugim zakonima i praksama).
Bitna komponenta današnjeg poimanja ljudskih prava jest i pitanje manjina, tj. Nacionalnih manjina, a posebice u smislu anti diskriminacijskih mjera i zakona.
Jednako tako, prava građana u određenom obliku podrazumijevaju i obaveze građana.
Partner u projektu
Obzirom na redovnu suradnju s Uredom za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, te kroz samu definiciju tog ureda i poznavanja tematike, obradili bi dio projekta u suradnji sa tim uredom, te bi prilikom seminara koji je otvoren za javnost, inzistirali na sudjelovanju ureda za ljudska prava u vidu predavača.
Izvedba projekta
Sa ciljem da educiramo romsku nacionalnu manjinu na tematiku ljudskih prava, te posebice prava nacionalnih manjina, te u konačnici, situacije na tu temu u Republici Hrvatskoj, uveli bi feljton o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, koji bi se objavio u našem redovnom magazinu, tokom 4 kvartalna izdanja. Magazin bi za tu namjenu bio „ojačan“ za 8 stranica u svakom broju, te bi u sveukupnom broju od 32 stranice kroz godinu dana i 4 broja magazina, dali cjelokupni pregled razvoja ljudskih prava kroz povijest, s posebnim osvrtom na civilizacijsku vrijednost istih. Pouzdano znamo da romska manjina nikada nije susrela takav materijal. Ujedno, redakcija magazina u kojoj djeluju veterani novinarstva, smatraju da takav povijesni pregled ljudskih prava nikada nije objavljen u novije doba u RH.
Osim feljtona, tiskali bi i poseban broj magazina, od 16 stranica, sa većom nakladom nego uobičajeni brojevi magazina, u kojem bi bio dan detaljan osvrt na Ustav Republike Hrvatske, međunarodne projekte koji se tiču ljudskih prava, utjecaja istih na prilike u regiji, posebice Republici Hrvatskoj, te komentare na temu dane od predstavnika aktualne vlasti.
Održali bi 2 seminara za javnost, na temu ljudska prava – prava nacionalnih manjina, kojima bi za cilj bio direktno povezati građane i eksperte, te ih navesti na diskusiju, razmjenu iskustava, prijedloge, viđenja i bojazni s obzirom na ljudska prava i prava manjina.
Web portal udruge bi uveo pod-rubriku o pravima manjina, na kojoj bi redovno uvrštavali stanje projekta, dali skenirane stranice magazina kao i posebnog broja, te ujedno uvrstili nekoliko anketa (5 anketa sa po 10ak pitanja na temu), kao i automatske formulare koje možemo obuhvatiti elektronskom poštom, jer nam iz dosadašnje prakse znano da je elektronska obrada putem web portala brza i pouzdana. Ujedno, s obzirom da naša udruga već godinama provodi besplatno računalno opismenjavanje djece i mladih, te zadnjih 4 godine redovno osposobljavamo omladinu u znanju rada na računalima po ECDL sistemu te s unosom zvanja u radnu knjižicu (partner projekta je između ostaloga i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa) imamo izuzetno brojnu populaciju koja redovno prati naš Internet portal.
Trajanje projekta
Projekat bi trajao 12 mjeseci. Međutim s obzirom na tiskane medije kao i arhivu na Internet portalu, projekat ne prestaje nakon 12 mjeseci, već ostaje na raspolaganju svima zainteresiranima.
Cilj projekta
Informiranje, osvještavanje, tumačenje i razvijanje svijesti o pravima nacionalnih manjina, ali i obavezama koja prate svaka prava. Sa ciljem razvoja tolerancije i individualne odgovornosti. |
