Obrazovne grupe 'Droga, ne hvala'
U organizaciji Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije

Priručnik za roditelje - download

• NAZIV PROGRAMA

Obrazovne grupe 'Droga, ne hvala'

• TVORAC PROGRAMA

Udruga Roma grada Zagreba i Zagrebačke županije, Čemernička 17, 10 000 Zagreb

• PROJEKTNA GRUPA

Udruga Roma grada Zagreba, Klub mladeži Roma Hrvatske koji će u tu svrhu besplatno ustupiti svoje prostorije.

• ANALIZA PROBLEMA

Uočen je nedostatak programa koji bi obuhvaćali školski uzrast djece te im ukazali na negativne učinke i posljedice uzimanja i dugotrajnog korištenja lakih i teških droga, kao i tzv. 'legalnih droga'.

Također je uočen zabrinjavajući nedostatak znanja o drogama (link) i njihovom utjecaju kao i o pojedinim vrstama droga (link) i njihovim učincima, te je nužan program koji će to promijeniti.

Jednaka opasnost sa dalekosežnim posljedicama javlja se i kod konzumiranja tzv. zakonski dopuštenih sredstava kao što je uživanje duhana (link) i alkohola (link), zbog čega provedbom programa 'Droga, ne hvala' nastojimo odvratiti mladu romsku populaciju i od potrošnje istih.

Kako je u posljednjih desetak godina uočen značajan rast ovisnosti među mladeži na području općine Pešćenica, te sve više mladih konzumira različite vrste droga ne poznavajući njezine učinke na mentalno i fizičko zdravlje, Udruga već godinama provodi razvojni program pod nazivom: Obrazovne grupe 'Droga, ne hvala'.

Program se provodi u suradnji sa Udrugom mladeži Roma Hrvatske i Klubom mladeži Roma Hrvatske tijekom cijele godine.

Formirane su grupe od po 10-ero do 12-ero djece romske nacionalnosti i zainteresirane ne-romske djece obaju spolova.

Na sastancima grupa, koji se održavaju u prostorijama Kluba mladeži Roma Hrvatske, djecu i mladež se upoznaje sa vrstama droga, kako droga djeluje na fizičko i mentalno zdravlje, posljedicama uzimanja opojnih sredstava, štetnosti pušenja te kako izbjeći zamke ovisnosti.

Program se provodi kroz slijedeće aktivnosti:

• predavanja stručnog liječnika o štetnosti i učincima droge na psiho-fizičko zdravlje,
• interaktivne diskusije o štetnosti droge,
• razgovorima sa bivšim ovisnicima,
• izradom slika i zajedničkog postera o štetnosti droge,
• igranje uloga sa različitim strukturiranim aktivnostima, biblioterapija i dr.

Također se održavaju i sastanci s roditeljima kako bi i oni bili upoznati sa štetnostima i vrstama droga i kako prepoznati znakove uzimanja droge i znakove ovisnosti.

Kroz programe PC i Internet radionice, Male škole informatike, pomoć u učenju, uključivanje u sportske, likovne, glazbene i folklorne sekcije djecu i mladež se dodatno motivira i animira da što manje provode svoje slobodno vrijeme na ulici gdje dolaze u dodir sa drogom, kriminalom, prosjačenjem i drugim oblicima asocijalnog ponašanja.

Provođenjem programa obrazovne grupe 'Droga, ne hvala' postiže se poboljšanje upoznatosti mladeži s pogubnim učincima droge na tjelesno zdravlje i psihosocijalni razvoj mlade osobe, te se razvija znanje, snaga i vještina odupiranja pritisku vršnjacima da se 'eksperimentira sa drogom'.

Također se ostvaruju i drugi ciljevi kao što su poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja djece i mladeži, veća uključenost u školski sustav, znanje rada na računalu i dr.

Tribina 'Droga, ne hvala', prostor Kluba mladeži Roma Hrvatske - galerija fotografija

U Hrvatskoj, kao i u svijetu, ovisnost o drogama sve je raširenija. Novi konzumenti droga obično se navode da probaju „travu“, nekoliko cigareta marihuane pomiješane s duhanom, što je polazna točka u potrazi za proizvodima sa sve jačim učincima, da bi se na kraju dospjelo do heroina.

Prema novijim istraživanjima, od početka uzimanja droge do trenutka kada obitelj sazna da unutar nje postoji problem ovisnosti o drogama, u prosjeku prođu 2- 4 godine.

Najčešći razlozi zbog kojih se djeca okreću ovisnosti:

• pritisak vršnjaka
• dosada
• žele se osjećati odraslima
• bijeg od problema
• pobuna
• kako bi se dobro osjećali

1. Neka vaš dom bude pozitivno mjesto
Karakteristike pozitivnog kućnog okruženja:

• roditelji djeci pružaju ljubav, podršku i savjete
• roditelji se čvrsto protive korištenju droga, ne puše, ne pretjeruju u pijenju, odnosno sami se ne drogiraju
• adekvatna disciplina se koristi konzistentno
• postoji dobra komunikacija među članovima obitelji

Disciplina - unatoč tome što se djeca često protive disciplini, zapravo su im potrebna ograničenja koja će im pomoći u snalaženju u svijetu. Također, djeca često smatraju popustljivost nebrigom te mogu privlačiti pažnju. Istovremeno je važno ne pretjerati u disciplini. Kažnjavanje nikako ne smije biti fizičko.

2. Ohrabrujte djetetove pozitivne interese
Djeci su potrebne pozitivne strategije kako bi uživala u životu kroz postignuća, tako što vole i što su voljena. Preporučuju se pozitivne alternative korištenju droga - svi interesi ili aktivnosti zbog kojih se djeca dobro osjećaju i koje ispunjavaju njihovo slobodno vrijeme, poput:

• vježbanje (šetanje prirodom, trčanje)
• bavljenje športom (amaterski i profesionalni šport)
• rad kojim dostižu osobne ciljeve (dodatne izvannastavne aktivnosti učenja stranih jezika, dodatni sati prirodnih predmeta...)
• pomaganje drugima (susjedima, starijim osobama, volontiranjem u udrugama)
• pronalazak hobija (putovanja, izviđačke organizacije, skupljanje određenih predmeta)
• konstruktivno okruženje kod kuće (primjerice, stimulatine aktivnosti kod kuće, poput rada na kompjuteru, čišćenje stana ili kuće, zajedničke obiteljske večere i druženja)

3. Dopustite djetetu rast
Od malena neka pomaže u obavljanju kućanskih poslova; neka dijete sudjeuje u donošenju odluka koje ga se tiču; učite dijete da bude odgovorno prema drugima.

4. Nadzirite i vodite brigu s kime i kada se druže
Općenito, djeca će najčešće zlorabiti cigarete, alkohol i drogu u društvu s drugom djecom i to osobito sa prijateljima ili kada su na tulumima te je zato potrebno upoznati djetetovo društvo te učiti dijete kako se oduprijeti vršnjačkom pritisku kada je riječ o konzumiranju droga.

5. Razgovarajte s djecom o ovisnostima
Od malena treba djetetu slati jasnu poruku o štetnosti pušenja, zlouporabe alkohola i droga.

6. Razvoj samopoštovanja
Visok stupanj samopoštovanja pomaže djetetu u odupiranju vršnjačkom pritisku jer vjeruju kako će ih drugi prihvatiti bez korištenja droga te će biti u stanju nositi se s odbacivanjem ukoliko bude odbačeno iz grupe.

Ovdje navodimo samo opće informacije o drogama, a za više informacija obratite pozornost na kraju teksta – Potražite pomoć i savjet.

DERIVATI KONOPLJE (marihuana, pot, grass)
Simptomi : usporeno razmišljanje, usporeni refleksi, smanjena koordinacija i koncentracija, smanjena motivacija, apatija, proširene zjenice, krvave ili staklenaste oči.
Moguće posljedice : Nagle promjene raspoloženja, gubitak pamćenja, povećan rizik obolijevanja od nekih vrsta raka, napadi panike, samoobmana, paranoidne ideje. Može štetno utjecati na razvoj mlade osobe.

ECSTASY (E, eccy, xtc)
Simptomi : Ubrzan puls, znojenje, vrućina, škrgutanje zubima, tjeskoba, uzbuđenost, drhtanje, nesanica, proširene zjenice.
Moguće posljedice : Kronični problemi sa spavanjem, napukli zubi od škrgutanja, visok tlak, dehidracija, nervoza, halucinacije, smanjena kontrola emocija, letargija, teška depresija, visoka temperatura, poremećaj rada srca.

AMFETAMINI/METAMFETAMINI (speed, uppers, ice, crystal meth, shabu)
Simptomi : povišen tlak i ubrzan puls, ubrzano disanje, uzbuđenost, tjeskoba, nemir, nesanica, groznica i znojenje, proširene zjenice, mučnina i povraćanje, gubitak apetita, nagle promjene raspoloženja.
Moguće posljedice : Gubitak težine, paranoja, halucinacije, kronični problemi sa spavanjem, napukli zubi od škrgutanja, visok tlak, napadi panike, tjeskoba, nervoza, smanjena kontrola emocija, teška depresija, nasilničko ponašanje, psihoza uzrokovana korištenjem speeda, poremećaj rada srca ili samoubojstvo.

OPIJATI (heroin, morphine, methadone, H, smack)
Simptomi : Pospanost, euforija, usporeno disanje.
Moguće posljedice: Visok rizik od ovisnosti, depresija, tjeskoba i napetost, zaraza HIV/AIDS-om i hepatitisom zbog zajedničkog korištenja istih igli, nefatalno predoziranje, smrt zbog predoziranja.

Druge opasne droge s kojima se mladi mogu susresti uključuju kokain, halucinogene droge (kao LSD, čarobne gljive) i GHB. Ljudi mogu postati ovisni o bilo kojoj od tih droga. To može uključiti gubljenje kontrole nad uzimanjem droga, i nastavljanje s uzimanjem droga čak i kad shvate da im to škodi.

• Centri za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
• Centri za socijalnu skrb – socijalni radnik i psiholog
• Domovi zdravlja - specijalist obiteljske medicine, specijalist školske medicine
• Udruge i terapijske zajednice
• Klubovi liječenih alkoholičara (KLA)
• Specijalisti psihijatrije

Podaci iz članka su korišteni iz:

- Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije
http://www.zzjzpgz.hr/nzl/7/pusenje.htm
- Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba (2006), Nepušenje nije znanost , Zagreb
- Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ http://www.snz.hr/
- Petz B. et. al., (2005), Psihologijski rječnik , Naklada Slap: Zagreb
- Janković, J. (1999) Primarna prevencija ovisnosti u studentskoj populaciji, Anali Studentskog centra u Zagrebu, god. 1 ., Studentski centar: Zagreb
- Pliva zdravlje http://www.plivazdravlje.hr/
- Moravek.net http://www.moravek.net/
http://www.medri.hr/~dwolfl/ovisnost/ovisnosti.htm Alcohol and Other - Drug Information - Basic Reference Sources http://www.ccsa.ca/aodbasic.htm
- Resources and Information on Alcohol, Tobacco and Other Drugs http://www.arf.org/isd/info.html
- Alcohol, Tobacco & Other Drug Links http://www.realsolutions.org/druglink.htm

Pušenje duhana može uzrokovati psihološku i fizičku ovisnost. Iako je pušenje bolest, u društvu se ne shvaća kao bolest, jer ne izaziva neposredne socijalne i psihičke fenomene kao druge ovisnosti. Pušenje je prošireno u razvijenim i nerazvijenom zemljama. Danas je poznato da pušenje značajno oštećuje zdravlje - izaziva invaliditet, skraćuje životni vijek i smanjuje kvalitetu života.

Smatra se da je smrtnost uzrokovana alkoholizmom u znatnoj mjeri prikrila štetne posljedice pušenja.

Pušenje duhana je najveći uzrok bolesti diljem svijeta koji se može spriječiti. Još 1912. godine Alder je prvi sugerirao da pušenje cigareta može biti uzrok raku pluća. Od tada se ova problematika sve više proučava i sve se više zna o utjecaju pušenja na zdravlje. Važni uzroci smrtnosti povezani s pušenjem su vaskularne bolesti, rak te kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). Ovisnost o pušenju, koja je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu , je krivac za 5 milijuna smrti svake godine, odnosno 1 u 10 smrti odraslih.

Trenutno u svijetu živi oko 1.3 milijardi pušača, od čega većina (84%) živi u zemljama u razvoju. Sadašnji trendovi pušenja upućuju da će duhan ubiti 10 milijuna ljudi svake godine do 2020. godine (WHO, 2005.).

Djeca roditelja pušača puše više nego djeca roditelja nepušača i roditelja bivših pušača. Istraživanja pokazuju da je odnos pušača, naročito strastvenih, najveći u obitelji u kojima su oba roditelja redovni pušači, a najmanji u kojima nijedan roditelj ne puši. Djeca su vrlo ugrožena pojavom i djelovanjem duhanskog dima, a da ipak o tome niti što znaju, niti što sama mogu učiniti za svoju zaštitu.

Drugo važno mjesto u čovjekovu životu, odmah poslije obitelji, zauzima škola. Ulaskom u školu dijete prvi puta stupa u širu, organiziranu socijalnu sredinu. Svojom prirođenom radoznalošću i željom za prihvaćanjem novih znanja i iskustava, osobni primjer učitelja/profesora i pušača može biti negativan uzor, na sličan način kao i u obitelji.

Povelja protiv duhana

• Čisti zrak, oslobođen dima cigarete, osnovna je komponenta u pravu na zdrav i čist okoliš
• Svako dijete i adolescent ima pravo biti zaštićen od svih propagiranja duhana i steći svu potrebnu poduku i drugu pomoć kako bi mogli odoljeti korištenju duhana u bilo kojem obliku
• Svaki građanin ima pravo na zrak bez dima od pušenja u zatvorenim javnim mjestima i sredstvima prijevoza
• Svaki radnik ima pravo udisati čisti zrak na radnom mjestu
• Svaki pušač ima pravo dobiti potporu u odvikavanju od pušenja
• Svaki građanin ima pravo biti obaviješten o velikom riziku od pušenja duhana

(preuzeto sa: http://www.zagreb.hr/. Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, svibanj 2006, Nepušenje nije znanost)

Po svojoj rasprostranjenosti i intenzitetu ovisnosti, pušenje duhana spada među najčešće i najteže ovisnosti. Ovisnost o pušenju razvija se kroz nekoliko faza.

Osoba prvo, živeći u obitelji u kojoj odrasli članovi puše, razvija pozitivan stav o pušenju, smatrajući pušenje načinom ponašanja kojim će pokušati podići vlastito samopoštovanje, i pokazati težnju za ulazak u svijet odraslih.

Nakon te faze slijedi eksperimentalna faza u kojoj adolescenti počinju pušiti, najčešće u društvu svojih vršnjaka.

Potom slijedi faza navikavanja u kojoj je pušenje učestalo. Aktivno pušenje je u početku ugoda, a navika nastaje zbog djelovanja mnogih farmakoloških i nefarmakoloških čimbenika. Razvija se ovisnost, organizam se navikava na stalnu razinu nikotina u krvi, kao i drugih spojeva koji nastaju sagorijevanjem duhana i oslobađaju se u dimu cigareta. Razvija se jaka psihička i blaga fizička ovisnost o nikotinu. Psihička ovisnost o nikotinu posljedica je postupnog navikavanja na duhan. Fizička ovisnost javlja se zbog navike metabolizma na nikotin. Ovisnost se vrlo brzo stječe, a tolerancija je relativno visoka. Od nekoliko cigareta popušenih na dan pa do njih četrdesetak, stiže se vrlo brzo.

Prema procjenama, u Republici Hrvatskoj ima oko 1,2 milijuna pušača, što znači da je gotovo svaka treća odrasla osoba pušač, od toga puši 34,1% muškaraca i 26,6% žena u dobi od 18-65 godina. Hrvatska je s 2.086 konzumiranih cigareta po stanovniku godišnje značajno iznad prosjeka Europe sa 1.673 konzumiranih cigareta po stanovniku na godinu. Istraživanja koje je provela ESPAD (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) pokazuju da je oko 70% mladih u dobi od 15 godina probalo pušiti, a 30% ih redovito puši. Postotak pušača u srednjim školama kreće se od 15% učenika u prvim razredima pa sve do 40% maturanata. Pretpostavlja se da 60-70% djece od najranijeg djetinjstva pasivno puši, jer im roditelji ili netko od ukućana puši.

Istraživanja su dokazala štetan utjecaj duhanskog dima i nikotina na muške i ženske spolne organe, a što za posljedicu može imati hormonalne smetnje, neplodnost, komplikacije pri začeću i u trudnoći, učestale spontane pobačaje i komplikacije pri porodu.

Pušenje za vrijeme trudnoće onemogućava normalan razvoj ploda. Ono sprečava prenošenje svih potrebitih tvari putem krvi iz majčine cirkulacije kroz krvne žile posteljice u cirkulaciju ploda. Na taj se način redukcijom kisika znatno smanjuje njegova količina u majčinoj krvi, a time i u krvi ploda. Ukoliko majka tijekom trudnoće puši, nikotin nesmetano prolazi kroz posteljicu i dolazi do tkiva fetusa. Tako u krv djeteta prelazi nefiltrirano čak 3.800 razgradnih produkata iz duhanskog dima.

Pušenje u trudnoći ima embrio-fetotoksične efekte, koji su odgovorni za nastanak urođenih anomalija, nikotin izaziva smetnje u sazrijevanju funkcije posteljice, intrauterini manjak kisika, nerođeno dijete pati od kroničnog manjka kisika. Težina novorođenčadi majki koje su tijekom trudnoće pušile je oko 200 grama manja. Najnovija istraživanja ukazuju da pušenje ometa intelektualno sazrijevanje djeteta. Pušenje u trudnoći je faktor rizika za razvoj alergija, neurodermitisa i astme u djeteta.

Nepušači, koji su pasivni pušači obolijevaju od „pušačkih bolesti“. Tako pasivno pušenje za 20% povećava rizik od raka pluća. Djeca, koja odrastaju uz roditelje koji puše, češće obolijevaju od respiratornih infekcija, upale srednjeg uha, bronhitisa i astme. Podaci svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore da duhan svake godine ubije pet milijuna ljudi i ta će se brojka udvostručiti u sljedećih 25 godina ako se ništa ne učini u zaustavljanju potrošnje.Ukoliko se zadrži sadašnji ritam, broj pušača u svijetu trebao bi se s 1,3 milijarde povećati na 1,7 milijardi u 2007. godini. U Hrvatskoj, u kojoj je gotovo svaka treća osoba pušač, procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umre 10.000 osoba.

Kako prestati pušiti – savjeti na:
http://www.snz.hr/nepusenje/prestati.html

Kako radi duhanska industrija:
http://voanews.com/croatian/archive/2002-08/a-2002-08-14-5-1.cfm

Pomagala za lakši prestanak pušenja:
http://www.health.nsw.gov.au/health-public-affairs/mhcs/pdfs/7580/DOH-7580-BSN.pdf

"Najprije čovjek uzima piće, zatim piće uzima piće i na kraju piće uzima čovjeka"

Alkoholizam je bolest, a ne slabost!

Zavaravanje da se u svakom trenutku može prestati piti vodi u alkoholizam - progresivnu, kroničnu bolest koja se može liječiti, ali ne izliječiti jer oporavak traje cijeli život. Alkoholičari se neopravdano smatraju slabićima, a ne bolesnicima kojima je potrebna stručna pomoć i podrška obitelji.

Alkoholizam je posebno opasan zbog:

• Socijalne komponente bolesti

Oko 15% odraslih muškaraca pati od alkoholizma, a još toliko ih pojačano pije i na putu su da postanu alkoholičari. Na jednu osobu koja pije postoje još jedna do četiri osobe koje zbog toga pate.

Mladi tumače opću prihvaćenost alkohola kao nešto pozitivno, uzor i obrazac ponašanja.

Povećava se broj žena alkoholičara, a dobna granica prvog susreta s alkoholom je sve niža. Kod žena su učinci pijenja alkohola pogubniji, nego kod muškaraca. Alkoholizam uključuju i poremećaje menstrualnog ciklusa, nestanak seksualne želje i sterilitet. I kod muškaraca alkohol može izazvati isti problem, kao i impotenciju. Žene koje piju tijekom trudnoće riskiraju zdravlje nerođenog djeteta jer alkohol prolazi kroz posteljicu te je u krvi djeteta isti postotak alkohola kao i u krvi majke. Djeca čije majke često ili mnogo piju tijekom trudnoće mogu imati ozbiljne poremećaje (fetalni alkoholni sindrom ili fetalni učinak alkohola) uz pojavu niske porođajne težine, tjelesnih deformacija, srčanih mana, deformacija zglobova i udova te mentalne retardacije. Alkoholizam pojačava i mogućnost spontanog pobačaja te mrtvorođenog djeteta.

Od 1989. američki federalni zakon je zahtijevao da sva alkoholna pića nose upozoravajuće oznake, a jedna od tih se odnosi na žene: « Prema Ministarstvu zdravstva žene ne bi trebale piti alkoholna pića tijekom trudnoće, zbog rizika nastanka prirođenih oštećenja ploda », što podsjeća na oznake danas prisutne na kutijama cigareta dok ovih prvih više nema.

Prevencija se kao pojam i skup aktivnosti usmjerenih „čuvanju zdravlja i sprečavanju bolesti“ javlja prvenstveno u medicini, ali je kao pojam nedjeljiva od drugih područja znanosti i prakse - socijalnog rada, kliničke psihologije, pedagogije.

Činjenice za djecu/mlade i roditelje:

• Jedina prava prevencija ovisnosti je ne uzimanje sredstava ovisnosti
• Točnim informacijama i znanjem može se boriti protiv zabluda o ovisnostima
• Liječenje ovisnika je najbolja sekundarna prevencija ovisnosti
• Alkohol oštećuje zdravlje čovjeka, a posebno mladeži i žena
• Alkohol narušava obiteljske i radne odnose, donosi materijalnu propast cijeloj obitelji
• Alkohol skraćuje životni vijek čovjeka
• Alkoholizam je ovisnost, a ovisnost je bolest
• Alkoholizam se može i mora liječiti

U svijetu su razrađene brojne preventivne aktivnosti zasnovane na principu uključivanja svih društvenih struktura. Njihov cilj je podizanje svijesti mladih u vezi sa zlouporabom alkohola. Preventivne aktivnosti trebaju biti usmjerene cjelokupnoj populaciji mladih, a posebno grupama mladih sa rizičnim ponašanjima. Preventivne mjere mogu se podijeliti na opće (kontinuirane edukacije djece, mladih i roditelja, promoviranje zdravih stilova života i sl.) i posebne (prevencija ovisnosti kod specifične grupe mladih, npr. mladi s poremećajima u ponašanju, posebne etničke grupe, učenje životnih vještina u posebno kriznim situacijama i sl.).

Prevencija alkoholizma mora biti suvremeno strukturirana i prije svega usmjerena na obitelj i školu. U svim tim aktivnostima značajno je tko, kada i kako šalje preventivne poruke. Najadekvatniji prenositelji takvih poruka su osobe kojima mladi vjeruju, s kojima imaju dobru komunikaciju.

To mogu biti vršnjaci (vršnjačka ili peer edukacija), socijalni radnici, pedagozi, učitelji/profesori, roditelji, liječnici, omiljeni sportaši ili druge, mladima značajne osobe te su stoga svi dužni biti informirani o štetnostima zlouporabe sredstava ovisnosti.

Mediji kao najmasovniji oblik suvremene komunikacije zauzimaju značajno mjesto u donošenju odluka i izbora u vezi upotrebe alkohola.

Psihosocijalni profil mladih koje je neophodno uključiti u preventivne aktivnosti imaju neke od sljedećih karakteristika:

• prvi kontakt sa alkoholom imaju najčešće između 12. i 15. godine
• prvo piće su popili na nagovor roditelja i/ili rodbine ili zbog znatiželje
• najčešće konzumiraju pivo (muškaci) i vino (žene)
• često piju noću sa vršnjacima
• pokazuju poremećaje u ponašanju u školi, obitelji
• znatan broj adolescenata pije kako bi se poistovijetili sa vršnjacima ili se osjećali odraslim (odabir negativnog modela identifikacije)
• konzumiraju alkohol kao sredstvo za otklanjanje unutarpsihičkih napetosti i za ublažavanje većih svakodnevnih problema sa kojima se suočavaju

Alkohol brzo otpušta "kočnice" i smanjuje moć pravilne procjene . Osoba koja pije može postati prijateljski raspoložena, brbljavija, otvorenija što je čini (na prvi pogled) simpatičnom, a i sam izraz "opustiti se uz čašicu" govori da smo alkoholu dali atribute lijepog i opuštajućeg.

Seksualne kočnice također mogu popustiti, što alkoholu daje ugled afrodizijaka - no ona je lažna jer alkohol uništava seksualnu funkciju, izvedbu i spolnu želju.

Upotreba alkohola može stvoriti dvostruku osobu - raspoloženje i euforija mogu se vrlo brzo pretvoriti u agresivnost i okrutnost. Brze promjene raspoloženja (od euforije do samosažaljenja) također su tipične posljedice djelovanja alkohola.

Svi suvremeni pristupi liječenju alkoholizma naglašavaju važnost podrške bračnog partnera i obitelji. Ako partner pruža stvarnu i iskrenu podršku, ako alkoholičar koji se liječi može računati na njega, to je dragocjena pomoć.

• Medicinskih komplikacija, bolesti uzrokovane alkoholizmom

Alkoholizam je progresivna bolest koja se može liječiti. To je bolest koja zahvaća sve slojeve društva, ljude iz svih društvenih klasa i materijalnih statusa, rasa, spolova i dobi. Iako se društveno pijenje alkohola smatra društveno prihvatljivim, alkoholičari se još uvijek smatraju osobama upitnog morala. „Zdravi“ ljudi alkoholičare doživljavaju kao temu podrugivanja i sažaljenja, a trebali bi ih smatrati bolesnicima.

Kako djeluje alkohol?

Iz krvotoka alkohol ulazi u svaki dio tijela koji sadrži vodu, uključujući i velike organe - mozak, pluća, bubrege i srce te se raspoređuje podjednako unutar i izvan stanica. Samo 5% alkohola izlazi iz tijela kroz dah, mokraću ili znoj, ostalo se oksidira ili prerađuje u jetri.

Upotreba alkohola oštećuje središnji živčani sustav i dovodi do:

• delirija
• apstinencijske krize bez delirija
• poremećaja ličnosti (poremećaj temperamenta, karaktera, raspoloženja, mišljenja, volje)
• poremećaja kritičnosti prema sebi i svome stanju

Upotreba alkohola dovodi do oštećenja brojnih tjelesnih funkcija:

• jetre (ciroza)
• želuca (gastritis)
• gušterače (pancreatitis)
• srčanog mišića
• vidnog i perifernih živaca (polineuropatije)
• imunološkog sustava

Liječenje alkoholizma je moguće, složeno, ali i dugotrajno:

• kroz ambulante i bolnice, klubove liječenih alkoholičara (KLA), udruge
• liječimo oštećenja organizma: delirij, apstinencijske krize, ciroza, gastritis, pankreatitis, poremećaj raspoloženja, infekcije, nedostatka vitamina-B
• liječimo samu ovisnost: klubovi liječenih alkoholičara, grupna psihoterapija, obiteljska psihoterapija

Kod alkoholičara koji ne prestaju piti smanjuje se očekivano trajanje života za 10 do 15 godina, a najčešći uzrok smrti alkoholičara je samoubojstvo.

• Legalne proizvodnje, distribucije i prodaje alkoholnih pića

Tri su tipa alkoholnih pića:

• Pivo , koje se fermentira iz zrnja i sadrži od 3 do 6% alkohola,
• Vino , koje se proizvodi fermentiranjem voća i najčešće sadrži 2 do 4% alkohola. Jača vina sadrže dodani alkohol, od 8 do 20%,
• Žestoka pića , napravljena destiliranjem alkohola koja sadrže 40 do 50% alkohola.

Većina mladih pivo ne smatra alkoholom. Tu tvrdnju pojačavaju i jake televizijske marketinške kampanje koje povezuju šport i pivo. Posljedica takve prevare su opijena djeca i mladi čiji su simptomi vidljivi kroz pivski alkoholni delirij, koji je prema mišljenjima stručnjaka, jedan od najgorih. Početak konzumiranja piva je put prema konzumiranju žestokih pića i pravom alkoholizmu, sa svim socijalnim i medicinskim komplikacijama.

Upitnik za samodijagnostiku alkoholizma, pojednostavljeni CAGE upitnik (Ewing J. A., Detecting Alcoholism: The CAGE questionnaire, Journal of the American Medical Association, 252:1905 1907, 1984.). Ako osoba potvrdno odgovori samo na dva pitanja, riječ je o alkoholičaru, dok je kod mladih indikativan samo jedan pozitivan odgovor.

Smanjiti (Cut down)
Jeste li u posljednje vrijeme razmišljali o potrebi smanjenja pijenja?

Uznemiren (Annoyed)
Jeste li se u posljednje vrijeme osjećali uznemiravano primjedbama iz okoline o pijenju i preporukama da smanjite pijenje ili prestanete piti?

Kriv (Guilty)
Jeste li u posljednje vrijeme imali osjećaj krivnje u vezi s pijenjem?

Presudni trenutak (Eye opener)
Jeste li pili alkoholno piće rano ujutro kako biste popravili raspoloženje i mogli početi uobičajeni posao?

(vrh)